fbpx

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Zašto i kada na MSCT koronarografiju?

Koronarna bolest označava suženje unutrašnjeg promjera koronarnih arterija plakom. Plak nastaje usljed dugotrajnog oštećenja arterija  i to najčešće kod osoba sa  povišenim vrijednostima holesterola, onih koji imaju dijabetes ( šećerna bolest), kod pušača, osoba sa visokim krvnim pritiskom (hipertoničara)…Neblagovremeno liječenje ovih  stanja dovodi do upalnog procesa i nakupljanja masti. Kako proces vremenom napreduje plak raste zbog čega se smanjuje protok krvi kroz koronarnu arteriju. Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, posebno u slučaju povećane potražnje za kisikom kao što je to u tjelesnom opterećenju ili stresu. Bolesnici to osjećaju kao tupu bol u području srca što upućuje na anginu pektoris. Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija što može dovesti do srčanog zatajenja. U slučaju da plak pukne, na tom mjestu nastaje ugrušak koji u potpunosti prekida protok krvi te dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. Nastaje srčani udar, odnosno akutni infarkt miokarda koji može dovesti do brojnih komplikacija i često smrtnog ishoda.

Treba reći i to da koronarna bolest je bolest napreduje polako, često bez simptoma. Prvi znak postojanja bolesti su obično epizode boli u prsima koje se mogu javljati u tjelesnom opterećenju, ali i u mirovanju. Bol može postojati u obliku stezanja, pritiska i nedostatka zraka, a može se širiti u ruke, osobito lijevu, u ramena, leđa ili čeljust, može biti praćena mučninom, povraćanjem i jakim znojenjem.

Ukoliko imate povećan rizik nastanka koronarne bolesti , prvi korak u postavljanju dijagnoze je ergometrija, odnosno test opterećenja. Testom opterećenja se snima EKG u opterećnju i neposredno nakon njega, te se bilježe eventualne promjene koje govore u prilog postojanju koronarne bolesti. Ultrazvuk srca također može pokazati promjene karakteristične za koronarnu bolest, a Holter EKG-a bilježi poremećaje ritma koji su često posljedica koronarne bolesti. Donedavno je jedini način prikaza koronarnih arterija bila koronarografija, invazivna pretraga kojom se pomoću posebnog katetera i pod kontrolom rendgenske cijevi ulazi u koronarne arterije koje se prikazuju pomoću rendgenskog kontrasta.Ubrzanim razvojem medicinske tehnologije,  pacijentima je omogućena i brža, kvalitetnija, prihvatljivija dijagnostika,  osim do sada, jedinog načina prikaza koronarnih arteija. Sada se veliki broj pacijenata sa sumnjom na smetnje u koronarnim arterijama može  podvrgnuti CT pregledu srca i koronarnih arterija, u  Plavoj poliklinikci, koji je bezbolan, brz i neinvazivan. Ova pretraga daje dobre progostičke informacije i njeni rezultati  određuju dalji tok liječenja.

CT KORONAROGRAFIJA je  kako smo već naglasili neinvazivni pregled koronarnih arterija srca kompjuteriziranim snimanjem koji je posebno namijenjen osobama sa umjerenim  rizikom za koronarnu bolest.  Zbog gibanja koronarnih arterija tokom srčanog ciklusa, pretragu je moguće uraditi isključivo kod  osoba s pravilnim i polaganim srčanim ritmom (frekvencija srca 75 /otkucaja u minuti). Pretraga je značajno otežana i često nekorisna ako se provodi tokom srčane aritmije frekvencije veće od 80/min. Takođe prikaz i analiza eventualnih promjena su nesigurni kod pacijenata sa prekomjernom tjelesnom masom.Kontraindikacije za pretragu su i alergijske reakcije na jodna kontrastna sredstva te teško hronično zatajenje bubrega. CT koronarografija omogućava preciznu lokalizaciju stenoze arterija promjera većeg od 2 mm, stepenovanje stenoze, te praćenje bolesnika nakon hirurškog zahvata. Bolesnici s obilnim kalcifikacijama nisu pogodni za CT koronarografiju . Ova dijagnostička metoda za  bolesnika  je lakše prihvatljiva, osim toga ona omogućava kvalitetan  odabir bolesnika za endovaskularni interventni zahvat na koronarnim arterijama. Da je zaista riječ o vrhunskoj dijagnostici govore brojne kliničke studije koje su pratile napredak i liječenje pacijenata, čije se pretrage završene baznim pretragama.EKG, ergometrija, i onih kod koji je rađena CTkoronarografija.Mi u Plavoj poliklinici nastojimo osigurati našim pacijentima najbolje i najsigurnije dijagnostičke pretrage, jedna od njih je i CT koronarografija. Posjedujemo MSCT( multislajsni) aparat, savremen, pouzdan, a snimanje se vrši po svim propisima i sa posebnim osvrtom na to da se doza zračenja, koju pacijent primi, svede na najmanju moguću meru.U našoj ustanovi možete snimiti i dobiti detaljan opis svih organskih regija.

Facebook
Twitter
Email
LinkedIn

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Želite zakazati termin?

Kontaktirajte nas pozivom na broj 035 393 111