Šta je metabolički sindrom?

metabolicki-sindrom-min

Savremeni način života koji podrazumijeva izobilje hrane i fizičku neaktivnost sve više uzima danak, uzrokujući niz poremećaja koji čine jedno kompleksno stanje koje se medicinskom terminologijom naziva metabolički sindrom.

Radi se o povezanoj skupini zdravstvenih stanja; u prvom redu nakupljanju masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralno distribuirana pretilost), poremećaju metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija), poremećaju metabolizma masnoća (povišen kolesterol i trigliceridi), povišenom krvnom pritisku i proinflamatornom stanju u organizmu. Sve ovo neizbježno vodi do razvoja ateroskleroze i poremećaja cirkulacije s visokim rizikom od srčanog infarkta i moždanog udara. Važnost prevencije je neupitna a brza dijagnostika i liječenje osoba koje pate od metaboličkog sindroma su ključne! 

Zbog neodgovarajuće prehrane te premalo kretanja dolazi do povećanja količine masnog tkiva u organizmu. Danas se masne stanice smatraju malim tvornicama u kojima se stvaraju tvari koje pogoduju razvoju ateroskleroze. Da bi se odredio višak tjelesne težine te rizik za obolijevanje od srčano-krvožilnih bolesti, izračunava se indeks tjelesne mase (iz težine i visine bolesnika) te omjer struk/bokovi. Treba naglasiti da sve vrste debljine nisu jednako rizične za razvoj bolesti krvnih žila. Tako će rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti biti veći u osoba koje uz isti indeks tjelesne mase imaju veći omjer struk/bokovi. Razlog je u većoj aterogenosti masnog tkiva koje se nakuplja u području trbuha i struka.

Od metaboličkog sindroma rijeđe oboljevaju žene budući da je njihova dominantna građa tijela kruškolika (ginoidni tip) pa time suvišak masnoće sakupljaju najviše u predjelu bedara i bokova. Kod muškaraca, metabolički sindrom je češći zato što masne stanice nakupljaju u predjelu prsa, struka i trbuha čime poprimaju oblik jabuke (androidni tip).

Upravo je iz ovih razloga, obim struka glavni kriterij za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) taj broj kod muškaraca ne smije dosegnuti 102cm, a kod žena, 88cm.

Najpoznatiji prehrambeni model usko vezan za metabolički sindrom je tzv. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension). Cilj ove dijete prvenstveno je smanjenje krvnog pritiska i tjelesne mase, a temelji se na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda, procesuirane i konzervirane hrane, a time i unosa soli.

Ovoj savremenoj bolesti predložen je i najnoviji nutricionistički model, mediteranska prehrana, koji ne predstavlja samo lijek već i predloženi stil života i model za prevenciju metaboličkog sindroma.

Specifičnosti mediteranske prehrane; svakodnevna upotreba maslinovog ulja, plave ribe, sezonskog voća, povrća, mahunarki ali i čašica crnog vina, dnevni odmor i kultura obiteljskog objedovanja dokazano pružaju značajno antioksidativno, protuupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on linkedin
LinkedIn

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Usluge

Novosti

Želite zakazati termin?

Kontaktirajte nas pozivom na broj 035 393 111