![]() |
|
| BMI Calculator | ||
|---|---|---|
| BMI: | ||
BMI - Indeks tjelesne mase
Indeks tjelesne mase ili BMI index (engl. Body Mass Index) je računska vrijednost, koja se koristi za usporedbu i analizu utjecaja tjelesne težine na zdravlje, u odnosu na visinu tjela. BMI indeks i ovakav način usporedbe težine razradio je belgijski znanstvenik Adolphe Quetelet za potrebe istraživanja «socijalne fizike» sredinom 19. stoljeća – zbog čega se BMI index često naziva i Queteletov indeks
Iznos BMI indeksa se izračunava tako da se težina (m) podjeli s kvadratom visine (h):
BMI = m / h²
Statistička upor ed ba
Ovaj indeks je prvenstveno statističko oru žj e, namjenjeno proučavanju društvenog zdravlja, koje omogućava istraživ a nje i usporedbu medicinskih podataka u kojima su zabilježeni visina i težina subjekta – kako bi se procjenio rizik po zdravlje u odnosu na uhranjenost stanovništva.
Treba naglasiti da se BMI index koristi samo za procjenu debljine – iako postoje i puno sofisticiranije i t a čnije metode za određivanje indeksa pretilosti. No, BMI pruža prikladnu statističku veličinu za procjenu (ne)uhranjenosti stanovništva – iako nije ni najbolji niti najtočniji pokazatelj. Ali kako se visina i težina rutinski bilježe u svim kulturama i za vrijeme različitih medicinskih pregleda, BMI je postao popularno oru žj e zdravstvenih statističara – koje omogućava jasnu matematičku korelaciju između težine (uhranjenosti) i učestalosti pojavljivanja određenih bolesti, na najširem mogućem uzorku populacije.
BMI u praksi
BMI indeks se koristi za definiciju medicinskog standarda pretilosti u mnogim zemljama, još od sredine 80-tih godina, a ovaj način procjene se koristi i u statistikama Svijetske zdravstvene organizacije (WHO).
Krajem 90-tih godina, BMI index je postao popularan među širom publikom, kroz različite programe društvenog zdravlja, koje su uglavnom sponzorirale vlade zapadnih zemalja – kao poticaj širenju svijesti o zdravom načinu života, zdravoj prehrani i fitnesu.
BMI indeks kao statistička mjera je koristan, jer omogućava procjenu promjena u društvu kroz određeno vrijeme. Ovaj jednostavan i lako izračunljiv inidikator može koristiti za evaluaciju utjecaja privrede ili politike na prehranu stanovništva.
Klinička upor ed ba
Usprkos ograničenjima BMI indeksa u kliničkoj praksi, BMI index se koristi u mnogim javnim zdravstvenim kampanjama kao približno mjerilo idealne težine - jer ga je lako izračunati kod kuće, uz uporabu sve prisutnih mjerila: tjelesne vage i metra.
Uporaba BMI indeksa za određivanje idealne težine može zbuniti. Za dijagnosticiranje pretilosti postoje puno bolje metode i t a čnije , koje su dostupne zdravstvenim djelatnicima. Na primjer, «skinfold» test, kod kojeg se precizno mjeri debljina potkožnih naslaga sala će dati preciznije i medicinski korisnije rezultate. A za stvarno precizno određivanje pretilosti, neophodni su i «skinfold» test i mjerenje bioelektričkog otpora
BMI se ne može koristiti kao apsolutna mjera, već kao pomoćno sredstvo u statističkoj procjeni uhranjenost stanovništva.
S obzirom de je BMI indeks statistička procjena debljine, neka osoba može imati BMI preko 30, ali ne mora biti pretila. Kod bodybuildera, na primjer, BMI index može biti preko 30 zbog velikog postotka mišićne mase. Zdravstveni savjeti za takve osobe ne mogu se temeljiti na BMI index procjeni. Slično, stariji pacijenti s manjom mišićnom i koštanom masom mogu biti klinički pretili i s manjim BMI indeks rezultatom. Oba primjera ilustriraju tvrdnju da se BMI ne može rabiti kao kliničko dijagnostičko oruđe, već samo kao procjena stanja za statističke potrebe.
Preporučena BMI kategorizacija
Iako postoje gore objašnjena ograničenja uporabe BMI indeksa kao dijagnostičke metode, preporuke granica BMI kategorizacije su sljedeće:
BMI |
Klasifikacija |
<20 |
Pothranjenost |
20 - 25 |
Idealna težina |
25 - 30 |
Pretjerana težina |
>30 |
Pretilost |
Zaključak
BMI index možete koristiti za osobne potrebe jedino kao procjenu vaše tjelesne građe u odnosu na svjetski prosjek.














